Гуржи мацӀ

Википедия — эркенаб энциклопедия сайталдасан материал
Гуржи мацІ
ქართული
Картули
ქართული.png
Картули, гуржи хатІалдалъун хъвараб
Абулеб къагӀида kʰartʰuli ɛna
Регион Хъизихъ
КӀалъалезул къадар
3.7 миллион[1][2] (2014)[3]
Цебесеб форма
Диалектал
Расмияб статус
Расмияблъун бугеб бакӀ
 Гуржи
Рекъезабулеб гӀуцӀи Cabinet of Georgia
МацӀалъул кодал
ISO 639-1 ka
ISO 639-2 geo (B)
kat (T)
ISO 639-3 kat
Глоттолог nucl1302[4]
Лингвосфера 42-CAB-baa – bac
Kartvelian languages.svg
Гьаб макъалаялда руго ХФА-лъул ишараби. Визуализациялъе къварегӀараб кумек[en] гьечӀони, Юникодалъул ишарабазул бакӀазда рихьизаризе бегьула гьикъул ишараби, ункъбокӀонал яги цогидал ишараби[en]. ХФА-лъул ишарабазул байбихьул малъа-хъваязухъ балагье Кумек:ХФА?!.

Гуржи мацІ (ქართული ენა [kʰartʰuli ɛna]) — Гуржистаналъул расмияб мацІ, гуржиязул адабияталъулаб ва миллияб мацІ, гъорлъе уна Картвел мацІазде.

Гуржи мацІалъ хІалтІизабула гуржи алипбаялъул аслуялда бугеб хъвай-хъвагІи, жиб фонетикияб принципалда рекъон бараб.

КІалъалезул къадар (1993 соналъ) — гІага-шагарго 4 млн чи жибго Гуржистаналда[1][2] ва чанго нус азар чи цогидал пачалихъазда — аслияб къагІидаялъ, Россиялда, АЦШ-язда ва Туркиялда.

Тарих[хисизабизе | код хисизабизе]

Хъвавул гуржи мацӀ цебетӀеялъул хронологиялда руго хадусел периодал :

  • некӀсияб( V–XI гӀасраби);
  • гьоркьохъеб (XII–XVIII гӀасраби);
  • цӀияб (XIX гӀасруялдаса).

Цо-цо гӀалимчӀагӀаз ахирисеб кӀиго период бикьуларо, щай абуни цӀияб периодалъул гуржи мацӀалъул батӀалъи буго, аслияб хӀалалъ, лексикаялда.

Гьанжесеб адабияталъулаб гуржи мацӀ цебетӀеялда кӀудияб роль хӀана Илья Чавчавадзеца, Акакий Церетелица, Яков Гогебашвилица, Важа Пшавелаца ва Галактион Табидзеца.

СССР-алъу заманалъ Гуржи ССР-алъул Конституциялда мухӀканго бихьизабун букӀана гуржи мацӀалъул пачалихъияб статус.[5]

ЦӀунун хутӀун руго шуржи мацӀалда хъварал 10[6]–12 аз.[7] гьоркьохъел гӀасрабазул манускрипта.

Хъвай-хъвагІи[хисизабизе | код хисизабизе]

Гуржи хъвай-хъвагІи баккун буго V гІасруялъул байбихьуда. Цересел гІасрабаздасаго хІалтІизарулел рукІана некІсияб гуржи хъвай-хъвагІи мргловани (асомтаврули); IX гІасруялдасанусхури (нусха-хуцури, хуцури; XI гІасруялдасамхедрули (мхедрули-хели, саэро) хатІ.

Гьанжесеб гуржи алипбаялда буго 33 хІарп, гьезул щибалъ кьола цо гьаракь: 5 рагьараб ва 28 рагьукъаб.

ХӀарп ЦІар Цифразулаб
магІна
IPA ISO 9984 Романизация Кириллицаялде
данде кквей
Мхедрули (მხედრული) Нусхури (ⴌⴓⴑⴞⴓⴐⴈ) Асомтаврули (ႠႱႭႫႧႠႥႰႳႪႨ)
ანი 1 a A a A a А а Mkhedruli a.svg Nuskhuri a.svg Asomtavruli a.svg
ბანი 2 b B b B b Б б Mkhedruli b.svg Nuskhuri b.svg Asomtavruli b.svg
განი 3 g G g G g Г г Mkhedruli g.svg Nuskhuri g.svg Asomtavruli g.svg
დონი 4 d D d D d Д д Mkhedruli d.svg Nuskhuri d.svg Asomtavruli d.svg
ენი 5 ɛ E e E e Е е Mkhedruli e.svg Nuskhuri e.svg Asomtavruli e.svg
ვინი 6 v V v V v В в Mkhedruli v.svg Nuskhuri v.svg Asomtavruli v.svg
ზენი 7 z Z z Z z З з Mkhedruli z.svg Nuskhuri z.svg Asomtavruli z.svg
ჰე 8 ɛ Mkhedruli he.svg Nuskhuri he.svg Asomtavruli he.svg
თანი 9 T' t' T t Ҭ ҭ Mkhedruli t.svg Nuskhuri t.svg Asomtavruli t.svg
ინი 10 ɪ I i I i И и Mkhedruli i.svg Nuskhuri i.svg Asomtavruli i.svg
კანი 20 K k Kʼ kʼ К к Mkhedruli k'.svg Nuskhuri k'.svg Asomtavruli k'.svg
ლასი 30 l L l L l Л л Mkhedruli l.svg Nuskhuri l.svg Asomtavruli l.svg
მანი 40 m M m M m М м Mkhedruli m.svg Nuskhuri m.svg Asomtavruli m.svg
ნარი 50 n N n N n Н н Mkhedruli n.svg Nuskhuri n.svg Asomtavruli n.svg
ჲე 60 j Й й Mkhedruli ie.svg Nuskhuri ie.svg Asomtavruli ie.svg
ონი 70 ɔ O o O o О о Mkhedruli o.png Nuskhuri o.svg Asomtavruli o.svg
პარი 80 P p Pʼ pʼ П п Mkhedruli p'.png Nuskhuri p'.svg Asomtavruli p'.svg
ჟანი 90 ʒ Ž ž Zh zh Ж ж Mkhedruli zh.svg Nuskhuri zh.svg Asomtavruli zh.svg
რაე 100 r R r R r Р р Mkhedruli r.svg Nuskhuri r.svg Asomtavruli r.svg
სანი 200 s S s S s С с Mkhedruli s.svg Nuskhuri s.svg Asomtavruli s.svg
ტარი 300 T t Tʼ tʼ Т т Mkhedruli t'.svg Nuskhuri t'.svg Asomtavruli t'.svg
ვიე 400 w Mkhedruli vie.svg Nuskhuri vie.svg Asomtavruli vie.svg
უნი u U u U u У у Mkhedruli u.png Nuskhuri u.svg Asomtavruli u.svg
ფარი 500 P' p' P p Ҧ ҧ Mkhedruli p.svg Nuskhuri p.svg Asomtavruli p.svg
ქანი 600 K' k' K k Қ қ Mkhedruli k.svg Nuskhuri k.svg Asomtavruli k.svg
ღანი 700 ʁ Ḡ ḡ Gh gh Ҕ ҕ (Г' г') Mkhedruli gh.svg Nuskhuri gh.svg Asomtavruli gh.svg
ყარი 800 Q q Qʼ qʼ Ҟ ҟ Mkhedruli q'.svg Nuskhuri q'.svg Asomtavruli q'.svg
შინი 900 ʃ Š š Sh sh Ш ш Mkhedruli sh.svg Nuskhuri sh.svg Asomtavruli sh.svg
ჩინი 1000 t͡ʃ Č' č' Ch ch Ч ч Mkhedruli ch.svg Nuskhuri ch.svg Asomtavruli ch.svg
ცანი 2000 t͡s C' c' Ts ts Ц ц Mkhedruli ts.svg Nuskhuri ts.svg Asomtavruli ts.svg
ძილი 3000 d͡z J j Dz dz Ӡ ӡ Mkhedruli dz.svg Nuskhuri dz.svg Asomtavruli dz.svg
წილი 4000 t͡sʼ C c Tsʼ tsʼ Ҵ ҵ Mkhedruli ts'.svg Nuskhuri ts'.svg Asomtavruli ts'.svg
ჭარი 5000 t͡ʃʼ Č č Chʼ chʼ Ҷ ҷ Mkhedruli ch'.svg Nuskhuri ch'.svg Asomtavruli ch'.svg
ხანი 6000 χ X x Kh kh Х х Mkhedruli kh.svg Nuskhuri kh.svg Asomtavruli kh.svg
ჴარ 7000 q Mkhedruli hari.svg Nuskhuri hari.svg Asomtavruli hari.svg
ჯანი 8000 d͡ʒ J̌ ǰ J j Џ џ Mkhedruli j.svg Nuskhuri j.svg Asomtavruli j.svg
ჰაე 9000 h H h H h Ҳ ҳ Mkhedruli h.svg Nuskhuri h.svg Asomtavruli h.svg
ჰოე 10000 hɔɛ Mkhedruli hoe.svg Asomtavruli hoe.svg

Лингвистикияб сипат-сурат[хисизабизе | код хисизабизе]

Гуржи мацІалда буго цебетІураб буссинаби. Буго анкьго игІраб, гьезда гьоркьоб гтечІо аккузатив, амма буго эргатив ва трансформатив. Буго кІиго форма: цолъул ва гІемерлъул. ЦІаралъул гьечІо жинсалъул грамматикияб категория. Цогьумерал гурелги, руго жеги кІи- ва лъабгьумерал фигІлаби.

ХІужжаби[хисизабизе | код хисизабизе]

  1. 1,0 1,1 "Georgian". Ethnologue, 18th ed. (английский). 2015. Боси: 2015-06-02. Population 3,900,000 in Georgia (1993 UBS). Population total all countries: 4,237,010. Ethnic population: 3,980,000 (1993 UBS).
  2. 2,0 2,1 Kenneth Katzner, The Languages of the World, ISBN 9781134532889, 2002, page 118 (инг.)"Georgian .. is spoken by about 4 million there"
  3. Гуржи мацІ at Ethnologue (18th ed., 2015)
  4. Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin, бч-и. (2017). "Georgian". Glottolog 3.0. Jena, Germany: Max Planck Institute for the Science of Human History.
  5. Конституция Грузинской Советской Социалистической Республики
  6. Институт рукописей имени Корнелия Кекелидзе // Православная энциклопедия. — М., 2010. — Т. 23. — С. 90-96.
  7. Valentina Calzolari, Michael E. Stone. Armenian Philology in the Modern Era: From Manuscript to Digital Text. — BRILL, 2014. — P. 24.

РегІелал[хисизабизе | код хисизабизе]

«Википедиялъул» логотип

«Википедиялда» буго бутІа
гуржи мацІалда
«მთავარი გვერდი»